Osmo izvješće o koheziji koje je objavila Komisija pokazuje da je kohezijska politika doprinijela smanjenju teritorijalnih i socijalnih razlika među regijama u EU-u.

Osmo izvješće o koheziji koje je objavila Komisija pokazuje da je kohezijska politika doprinijela smanjenju teritorijalnih i socijalnih razlika među regijama u EU-u. Očekuje se da će se zahvaljujući sredstvima iz kohezijskih fondova BDP po stanovniku u slabije razvijenim regijama do 2023. povećati za do 5 %. Ista su sredstva doprinijela i smanjenju razlike od 3,5 % između BDP-a po stanovniku u 10 % najnerazvijenijih regija i 10 % najrazvijenijih regija.

Izvješće također pokazuje da se kohezijskom politikom, zahvaljujući njezinoj fleksibilnosti, pružila prijeko potrebna i vrlo brza potpora državama članicama te regionalnim i lokalnim vlastima usred usporavanja gospodarskog rasta i najgore zdravstvene krize u posljednje vrijeme.

Novim programima kohezijske politike za razdoblje 2021. – 2027. nastavit će se ulagati u regije i ljude, u bliskoj koordinaciji s financijskim kapacitetima paketa NextGenerationEU.

Dodatni glavni zaključci

• Kohezijska politika postala je važniji izvor ulaganja. Financijska sredstva iz kohezijskih fondova porasla su s 34 % na 52 % ukupnih javnih ulaganja od programskog razdoblja 2007. – 2013. do programskog razdoblja 2014. – 2020.
• Od 2001. slabije razvijene regije istočne Europe sustižu ostatak EU-a. Međutim, mnoge su regije sa srednjim dohotkom i slabije razvijene regije, posebno u južnom i jugozapadnom dijelu EU-a, istodobno pretrpjele gospodarsku stagnaciju ili pad.
• Ubrzala se konvergencija među državama članicama, ali povećale su se unutarnje regionalne razlike u brzorastućim državama članicama.
• Zaposlenost raste, ali regionalne razlike veće su nego u razdoblju prije 2008.
• Broj osoba izloženih riziku od siromaštva i socijalne isključenosti smanjio se za 17 milijuna u razdoblju od 2012. do 2019.
• Regionalni inovacijski jaz u Europi povećao se zbog nedostatka ulaganja u istraživanje i razvoj te slabosti u inovacijskim ekosustavima najnerazvijenijih regija.
• Stanovništvo EU-a sve je starije i u narednim će se godinama broj stanovnika početi smanjivati. U 2020. je 34 % stanovništva EU-a živjelo u regiji čiji se broj stanovnika smanjuje. Predviđa se da će u 2040. ta brojka dosegnuti 51 %.

Izjave članova kolegija

Povjerenica za koheziju i reforme Elisa Ferreira izjavila je: Osmo izvješće o koheziji jasno ukazuje na važnost kohezijske politike u poticanju konvergencije i smanjenju nejednakost među zemljama i regijama EU-a. U izvješću su mapirana područja za koja države članice i regije moraju učiniti više i ostvariti bolje rezultate. To nam omogućuje da iz prošlosti izvučemo pouke kako bismo se bolje pripremili za buduće izazove. Moramo ubrzati donošenje i provedbu programa kohezijske politike za razdoblje 2021. – 2027. kako bismo mogli nastaviti podupirati regije u oporavku od pandemije, u potpunosti iskoristiti prelazak na zelenu i digitalnu Europu te ostvariti dugoročni rast.

Povjerenik Europske komisije za zapošljavanje i socijalna prava Nicolas Schmit dodao je: Pandemija je povećala rizik od nejednakosti u EU-u, a kohezijska politika jedan je od naših glavnih alata za borbu protiv tog trenda i ulaganje u ljude. Pomaže nam da izgradimo snažnu socijalnu Europu koja je uključiva i pravedna. Ponosan sam što zahvaljujući fondovima EU-a djeca u nepovoljnom položaju dobivaju knjige i računala; mladima se nudi naukovanje kako bi ih se uključilo na tržište rada; a ranjive osobe imaju pristup toplom obroku i skrbi.

Kohezijska politika suočava se s glavnim izazovima regija EU-a

Kohezijska politika pomogla je mnogim regijama i građanima EU-a. Pomogla im je da ulažu u održiviji i uravnoteženiji rast s dugoročnim koristima. Njome se podupire fizička i digitalna infrastruktura, obrazovanje i osposobljavanje, MSP-ovi i zelena tranzicija.

U novije je vrijeme pomogla regijama EU-a da se suoče s pandemijom koronavirusa i njezinim posljedicama. Dva paketa mjera potpore donesena u proljeće 2020. (Investicijska inicijativa kao odgovor na koronavirus i Investicijska inicijativa plus kao odgovor na koronavirus odmah su osigurala likvidnost, povećala fleksibilnost potrošnje, povećala stopu sufinanciranja na 100 % i proširila područje primjene.

U okviru instrumenta NextGenerationEU osigurano je iz pomoći REACT-EU dodatnih 50,6 milijardi eura za potporu oporavku od pandemije, čime se regijama i gradovima omogućuje da nastave ulagati u svoj rast tijekom pripreme programskog razdoblja 2021. – 2027. Uspostavljena je i prijeko potrebna sigurnosna mreža za ranjive osobe čija je situacija zbog pandemije postala još nesigurnija.

Tijekom sljedećih godina kohezijskom politikom nastavit će se jačati pravedan i održiv razvoj u svim regijama EU-a te će se istodobno podupirati zelena i digitalna tranzicija putem:

• sveobuhvatnog i ciljanog pristupa razvoju: financiranjem, upravljanjem, dosljednosti i sinergijom s nacionalnim politikama
• lokaliziranih, višerazinskih i partnerskih politika kako bi se potpora usmjerila na najugroženija područja
• sposobnosti stalno se prilagođavati novim i neočekivanim izazovima.

Izvor i više informacija: Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj